Objava: Šoštarić Eduard, 15.03.2024.

Reforma jedinstvenog europskog neba: Vijeće i Parlament postigli dogovor

Predsjedništvo Vijeća i pregovarači Europskog parlamenta postigli su početkom ovog mjeseca privremeni dogovor o reformi jedinstvenog europskog neba. Cilj je reforme poboljšati izvedbu, organizaciju i upravljanje europskim zračnim prostorom te pružanje usluga u zračnoj plovidbi kako bi se povećao kapacitet, smanjili troškovi i povećala prilagodljivost sustava, uz istodobno nastojanje da se smanji utjecaj zrakoplovstva na okoliš i klimu.

Zakonodavni paket sastoji se od izmijenjenog prijedloga za preinaku uredbe o jedinstvenom europskom nebu (SES 2+) i prijedloga uredbe o izmjeni osnovne uredbe o Agenciji EU-a za sigurnost zračnog prometa (EASA).

Glavni ciljevi reforme

U privremenom dogovoru zadržavaju se ključni ciljevi jedinstvenog europskog neba, tj. da se reformom mora odgovoriti na potrebe u pogledu kapaciteta i doprinijeti smanjenju klimatskog i okolišnog otiska, uz istodobno ostvarivanje troškovne učinkovitosti. Trebao bi doprinijeti i regulaciji bespilotnih letjelica.

Nova pravila omogućit će poboljšanja u upravljanju zračnim prostorom u smislu smanjenja utjecaja na okoliš i klimu, posebno tako što će se proširiti obvezujući ciljevi za terminalne usluge u zračnoj plovidbi u pogledu zaštite okoliša i klime te prilagoditi naknade radi poboljšanja okolišne učinkovitosti od strane korisnika zračnog prostora. Osnovat će se neovisno, stalno i stručno tijelo za reviziju izvedbe, koje će Komisiju savjetovati o provedbi sheme izvedbe i sustava naknada.

Ključni elementi privremenog dogovora

Glavni elementi privremenog dogovora suzakonodavaca mogu se sažeti kako slijedi:

Države članice imenuju nacionalno nadzorno tijelo koje ocjenjuje usklađenost pružatelja usluga u zračnoj plovidbi s gospodarskim zahtjevima, kao što su financijska održivost i organizacijska struktura, u suradnji s nacionalnim nadležnim tijelom zaduženim za certificiranje pružatelja usluga u zračnoj plovidbi.

Pružatelji usluga u zračnoj plovidbi i nacionalno nadzorno tijelo mogu biti dio iste organizacije uz uvjet da su funkcionalno odvojeni i da ispunjavaju zahtjeve u pogledu neovisnosti.

Isto tako, države članice moći će odrediti da funkcije ekonomskog nadzora i nadzora sigurnosti obavlja isto upravno tijelo. Tim se rješenjem smanjuje birokracija i prilagođava postojećim organizacijskim modelima.

Države članice mogu odlučiti odobriti otvaranje određenih usluga u zračnoj plovidbi tržišnim uvjetima.

Nacionalna nadzorna tijela i Komisija zajedno će ocjenjivati izvedbu usluga u zračnoj plovidbi, u skladu s načelom supsidijarnosti i proporcionalnosti. Komisiji u tom procesu pomaže tijelo za reviziju izvedbe, koje ima savjetodavnu ulogu. Tijelo za reviziju izvedbe osniva se kao stabilno i stalno tijelo koje će se financirati iz proračuna EU-a.

Uvest će se obvezna prilagodba rutnih naknada kako bi se korisnike zračnog prostora potaknulo da podupiru poboljšanja u smislu smanjenja utjecaja na okoliš i klimu, poput služenja najučinkovitijim rutama u pogledu goriva ili veće upotrebe alternativnih čistih pogonskih tehnologija, nakon što se analizom troškova i koristi utvrdi da je takva prilagodba izvediva i da predstavlja dodanu vrijednost.

Privremenim dogovorom jača se perspektiva mreže dodavanjem novih mrežnih funkcija i dodjeljivanjem dodatnih, jasno određenih zadaća trenutačnom mrežnom upravitelju Eurocontrolu kako bi mogao bolje doprinijeti održivoj i učinkovitoj upotrebi zračnog prostora.

Sljedeći koraci

Privremeni dogovor sada trebaju odobriti Vijeće i Europski parlament. Belgijsko predsjedništvo Vijeća namjerava što prije podnijeti tekst predstavnicima država članica (Coreper) kako bi ga potvrdili.

Nakon odobrenja nacrti zakonodavnih akata proći će pravno-jezičnu redakturu prije nego što ih suzakonodavci službeno donesu te se objave u Službenom listu EU-a i stupe na snagu 20 dana nakon objave.